Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine još uvijek je bez selektora, a kada ćemo dobiti nasljednika Dušana Bajevića niko ne zna. Jučerašnja sjednica Izvršnog odbora je prekinuta, a iz NSBiH su poručili kako će o nastavku iste blagovremeno informisati javnost.
U međuvremenu Vico Zeljković, predsjednik FSRS i član Izvršnog odbora NSBiH rekao je kako izbor novog selektora opstruiše aktuelni predsjednik NSBiH – Elvedin Begić. Opet se nakon sjednice Izvršnog odbora govorilo o interesima Bošnjaka, Srba i Hrvata, a vrlo malo o fudbalu i napretku fudbala u Bosni i Hercegovini. Begić je odgovorio kako ne želi komentarisati laži.
Slično je bilo i prije nešto više od 12 godina kada je selektor postao Meho Kodro. Nije se dugo zadržao na toj poziciji s obzirom na to da tadašnja struktura Saveza nije ispoštovala dogovor s Kodrom o tome da se ne miješaju u fudbalska pitanja.
Tada se puno više pričalo o ljudima koji sjede u foteljama saveza, a malo o dešavanjima u fudbalskoj struci i na terenu. Danas smo opet u situaciji da puno više pričamo o ljudima koji sjede u odborima i komisijama, njihovim međusobnim odnosima, a vrlo malo o onome zbog čega ova institucija i postoji, a to je fudbal.
“To je poražavajuće. Prije 12-13 godina kada se pričala moja selektorska priča i da se sada nakon toliko vremena ponavljaju slične priče. Poražavajuće za mene, kao i vjerovatno i za sve ostale. Mislim da je javnost zbunjena i isfrustrirana zbog svega toga. Ja sada ne znam detalje, zbog čega je to tako. Nisam tu, ne znam i ne mogu znati šta se dešava iza vrata, ali definitivno stvari ne funkcionišu. Nismo se nešto previše pomakli u odnosu na tu priču od prije 12-13 godina”, rekao je Kodro na početku razgovora za N1.
Nedugo nakon što ste vi napustili reprezentaciju došlo je do nekih promjena u Savezu. Tačnije UEFA i FIFA su uz posredovanje Ivice Osima, Dušana Bajevića i drugih velikana fudbala s ovih prostora uspjeli su uvesti neki red i bar malo udaljiti politiku od fudbala. Deset godina kasnije ponovo pričamo o nacionalnim komponentama u Savezu. Bošnjačkom, srpskom i hrvatskom korpusu. Preglasavanjima, interesima jednog, drugog ili trećeg naroda. Do kada ćemo se vraćati na to i koliko tome zaista nema mjesta u ozbiljnom evropskom fudbalu?
“Ja mislim da naša javnost zna kako to funkcioniše vani u normalnom fudbalskom svijetu. Vjerovatno odatle i frustracija. Žalosno je i pričati na tu temu, jer struka bi trebala da bude glavni kriterij po pitanju svega. Po pitanju selektora, po pitanju direkcije, po pitanju odabira u sportskim segmentima. Struka je ta koja je glavni kriterij, pa sve ostalo. Problem kod nas je što se struka spominje na jedan sporedan način. Ima dosta drugih stvari koje kao da su veći prioritet od toga samog. Ako je početak konfuzan i ako se bazične stvari ne postave kako treba da se postave, onda rezultat neće isto tako biti dobar i to je nekako suština svih naših problema”, dodao je Kodro.
Gostujući u emisiji N1 Specijal, Elvir Bolić, koji je bio vaš pomoćnik rekao je kako ste jednom prilikom dobili spisak igrača koje bi trebali pozvati u nacionalni tim. Sjećate li se toga i kako je uopće taj spisak došao do vas?
“Ja ne znam da li je potrebno da se vraćamo na to što je bilo prije 12-13 godina. Ja sam već ispričao tu priču toliko puta i malo sam se umorio od svega toga. Mislim da javnost zna tu priču. Mi se vraćamo na to što se prije dešavalo jer nas ta priča podsjeća na nešto što se sada dešava. Ja ne znam da li je taj spisak uopće došao do mene. Može biti da je došao do mojih pomoćnika. Oni su znali da mi ne trebamo tako da funkcionišemo i mislim da taj spisak nije ni došao do mene pošto nisam želio ni da ga gledam. Ali opet kažem, nema razloga da se sada vraćamo na to što je bilo prije, možemo pričati o ovome što se sada dešava i na čemu smo sada”, istaknuo je Kodro.
Da li biste vi danas u slučaju da vas pozovu i ponude mjesto selektora prihvatili taj poziv i pod kojim uvjetima?
“Nema razloga da ja pričam na tu temu, zato što imam klub i sretan sam u klubu. Nemam razloga čak ni da razmišljam na tu temu, posebno zbog toga što je situacija sada kakva jeste. Po meni ima dosta stvari koje bi trebale da se poprave u samom donošenju odluka. Maloprije smo govorili o bazičnim stvarima, kao što je odabir trenera. Ja mislim da bi to trebalo skroz drugačije da ide, jer je to sve naopako postavljeno. Mislim da ne bi bilo loše da sjedne Izvršni odbor, ili ne znam već koja komisija, pošto imaju 2-3 neke komisije, da izaberu, da naprave prioritete, koga bi htjeli za selektora i da pričaju s tim ljudima. Da to krene skroz sa druge strane, jer način na koji se sada radi je čak malo i degradacija fudbala, čak i trenera. Dovede se nekih 7-8-10 trenera, pa jedan ostane kao u igri, a njima devetorici se pokažu vrata i onda se odlučuje o jednom da li je to-to. Ako se tako radi i ako sve to što se radi izađe u javnost, to nije dobro ni za koga”, rekao je Kodro.
Velika je karijera iza vas. Suvišno je i porediti uvjete u BiH s uvjetima u Švicarskoj, a posebno Španiji. Ali eto, imali ste priliku vidjeti kako se radi u tim državama. Gledajući sve to, odakle bismo mi trebali početi u izgradnji tog sistema u kojem sve funkcioniše? Koliko toga uopće selektor može promijeniti?
“Tema je i široka i duboka, i to je teško objasniti u malo riječi. Selektor je odgovoran za sve što se dešava u reprezentaciji i oko nje. Ali šta je s infrastrukturom, šta je s tim mladim kategorijama, šta je s ligom, šta je s milion tih stvari koje nisu primjetne kao reprezentacija. A i reprezentacija je primjetna i priča se o njoj kada dođe do nekog konflikta i onda se pričaju priče poput ove. Ima puno stvari koje su vrlo bitne osim reprezentacije. Kada se radi dan za danom možda su bitnije ove druge stvari koje sam spomenuo maloprije nego sama reprezentacija. Reprezentacija bi trebala da bude vrh piramide. Što se tiče same reprezentacije po meni glavni kriterij treba da bude struka, sve ostalo gubi smisao ako to nije tako. Tužno je pričati o tim nekim etničkim podjelama i politizaciji sporta. Fudbal i znanje bi trebali da budu glavni kriterij prilikom odabira svega. Treba da se da sloboda tome ko se odabere, a uz slobodu ide i odgovornost, a rezultati su ti koji sve regulišu”, istaknuo je Kodro i dodao:
“To tako funkcioniše u cijelom svijetu i ne vidim razlog zašto kod nas ne bi moglo da funkcioniše. Nije to ni neki veliki problem, pitam se zbog čega mi te stvari uvijek komplikujemo do maksimuma? Nije to sada baš problematično da mi ne bismo mogli tako da radimo. Da sjedne ta grupa ljudi koja je izabrana u Izvršni odbor zajedno sa sportskom komisijom pa da odluče koga bi to voljeli da imamo na mjestu selektora, koga možemo dovesti. Pa da se naprave prioriteti i da se iza zatvorenih vrata priča sa tim selektorima, ako ne može broj jedan, može broj dva, ako ne može dva može broj pet. Zašto ne bismo tako počeli, zašto to radimo drugačije. Zašto miješamo babe i žabe. Ja ne vidim neku potrebu za tim i zbog svega toga je stvorena i konfuzija.”
Pomalo je sada i neozbiljno pričati o tome, ali koliko je realno da u grupi s Francuskom, Ukrajinom, Finskom i Kazahastanom tražimo plasman na Mundijal. Je li realnije iskoristiti ove kvalifikacije i graditi reprezentaciju za naredni kvalifikacijski ciklus?
“Nema razloga da razdvajamo te stvari. To je jedan proces i mi možemo da radimo na oba cilja istovremeno. I da pripremamo ekipu za 3-4 godine, a istovremeno da pokušamo napraviti nešto u kvalifikacijama. To su dva kompatibilna cilja, ne moraju se odvajati. Po meni ne treba da bude imperativ plasman na Svjetsko prvenstvo, ali zašto ne pokušati. Mi imamo talenta, imamo igrača, imamo čak i dobrih trenera i zašto ne dati tome nekog zdravog prostora, zdravu organizaciju. Vrlo nam je teško da to vidimo tako. Mi možemo da razmišljamo o budućnosti, ali možemo i pokušati da nešto napravimo, pošto mislim da imamo mogućnosti. Koliko? Ne znam, ali imamo mogućnosti definitivno, a sa druge strane da se pripremamo za budućnost. Ali sve to treba da bude na zdravim osnovama, da baza bude zdrava. Da se vratimo, da struka bude ta koja će biti glavna priča u svemu tome”, rekao je Kodro.