Jedan od ciljeva Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) je da obimnim programom doping testiranja očuva Olimpijske igre u Parizu što čistijim.
Za provođenje nadzora u periodu prije i tokom Olimpijskih igara zadužena je Međunarodna agencija za testiranje (ITA), koja je nezavisna od MOK-a.
ITA će u Parizu do 11. augusta obaviti oko 6.000 testova nad više od 10.000 sportista. MOK će do tog datuma uzeti približno 6.000 uzoraka, koji će svi biti analizirani u laboratoriji Međunarodne antidoping agencije (WADA) u Parizu.
U borbi protiv dopinga tokom pariških igara učestvuje gotovo 1.000 ljudi. Ovaj broj uključuje 300 stručnjaka nadzornog osoblja i 600 obučenih pratilaca. Međunarodna agencija za testiranje blisko sarađuje s francuskom antidoping agencijom (AFLD). Kao i obično, odvijaju se uzimanja uzoraka urina i krvi, ali sve više se koristi i metoda sa suhim kapima krvi.
U proteklih nekoliko mjeseci obavljeno je mnogo testiranja, piše austrijska novinska agencija APA. Međunarodna antidoping agencija provela je širok spektar testova potencijalnih olimpijskih učesnika u potrazi za doping prekršiocima, dok je također proveden ciljani nadzor sportista.
Posebno su bili u fokusu sumnjivi slučajevi, rizični sportovi i sportisti iz zemalja sa sumnjivom reputacijom. Zbog toga su neki sportisti uklonjeni sa takmičenja prije početka Olimpijskih igara, ali među njima ovog puta nije bilo velikih imena. Paralelno sa naporima i testiranjima koje naručuje MOK, odvija se i rad nacionalnih antidoping agencija i sportskih saveza, koji su se takođe fokusirali na olimpijske kandidate.
Svi uzorci uzeti u Parizu biće čuvani deset godina za potencijalna buduća ponovna testiranja – korištenjem poboljšanih ili novih metoda.
Od uvođenja 2004. godine, ovi dodatni testovi kasnije su pomogli u hvatanju mnogih prevaranata. Samo zbog ponovnog pregleda 2.700 uzoraka sa igara u Londonu 2012. godine, MOK je sportistima naknadno oduzeo čak 31 medalju, a do kraja dodatnih analiza 2022. godine osuđeno je više od 40 učesnika igara u Velikoj Britaniji.
Najgore je pogođena Rusija, kod koje su otkrivene 21 povrede pravila, te joj je oduzeto 13 medalja. Državnim doping skandalom u Sočiju 2014. godine doping prevara je dovedena do krajnjih granica, piše APA. Zbog toga je država bila podložna dalekosežnim sankcijama koje su trajale do Pekinga 2022.
Ni u Parizu neće biti mnogo ruskih, kao ni bjeloruskih sportista zbog sankcija i rata u Ukrajini.
(FENA)
