“Kada bih ponovo počinjao natjerao bih sve igrače da nauče igrati šah, da bi naučili kako da
se skoncentrišu. Kada potpuno savladate šah, možete igrati u 30 sekundi. Brže odluke, pod
pritiskom. Upravo je to fudbal.”:zapisane su riječi u autobiografiji legendardnog Sir Alex
Fergusona, a Azra Mahmutagić učiteljica i fide instruktorica šaha je za Sport Centar, govorila o svojim šahovskim počecima, o radu sa djecom, podršci države šahu i šahovskoj zajednici te o ideji da se šah uvede u škole.
Piše: Nail Hercegovac
Za početak nam recite nešto o sebi, ko je Azra Mahmutagić?
Najkraće rečeno, strpljivo i požrtvovano radim u osnovnoj školi više od trideset godina u
učionici sa djecom kao njihova učiteljica. Od 2000. godine vodim šahovsku sekciju u OŠ
‘Grbavica l’, a od 2013. sam šahovski trener, fide instruktor, u Omladinskom šahovskom klubu
Junior. Najdraže mi je kazati da sam supruga, majka četvero odrasle djece i nana sa dvoje
unučadi. U mladosti sam se igrala šaha u rodnom Goraždu, te stekla titulu majstorskog
kandidata. Interesovanje za šah i ljubav prema šahu sam prenosila na svoje učenike u
šahovskoj sekciji u školi i radom u Omladinskom šahovskom klubu Junior. Naravno da mi je
mnogo značila podrška koju sam svo proteklo vrijeme imala, prije svega od porodice, ali i od
menadžmenta Osnovne škole ‘Grbavica l’, u kojoj radim od 1996. godine.
Odakle vaša ljubav prema šahu i kada ste prvi put poredali šahovske figure?
Pojavila se još u roditeljskom domu dok sam bila dijete. Moj otac, Abdulah Bučo, volio je
igrati šah, vrlo često kod kuće sa prijateljima, pa je ljubav prema šahu prenio i na nas – moju
sestru Amru i mene. Počele smo na školskom natjecnju, relativno kasno, za današnje doba, u
osmom razredu osnovne škole.
Vi ste učiteljica, na koji način uspijevate iskombinovati poslovne obaveze i strast prema
šahu?
Volim svoj posao učiteljice. Rad sa učenicima je zanimljiv. Pokazati djeci da učenje može biti
vrlo zabavno, da donosi puno radosti je izazov pred učiteljima. Aristotel je to lijepo rekao:
‘Korijeni učenja su gorki, ali su plodovi slatki’. Šah od igrača traži dobru raspodjelu vremena.
Često treneri kažu – štedi vrijeme. U šahu kad potrošiš vrijeme za partiju gubiš i kad si
materijalno jači. Ispoštovati sve preuzete obaveze u dogovorenim rokovima se
podrazumijevalo u mom odgoju. Također prioriteti su vrlo važni, navikneš raditi i to je život.
Pripadam generaciji koja je odrastala uz narodne poslovice. Bile su ih pune čitanke…
Ima li među Vašim učenicima zainteresovanih djevojčica i dječaka za šah te općenito
koliko je zanimljiv mladima u Bosni i Hercegovini u vremenu kada primat imaju neki
drugi sportovi?
Iznenadili biste se koliko je djece zainteresovano za šah. Imala sam priliku upoznati dječaka
koji sa pet godina čita i igra šah. Na našem prvom času sam iznenađena njegovim brzim i
tačnim odgovorom ponovila njegovu rečenicu: ‘Ce tli mat’. Upozorio me da ne pričam na
bebećem jeziku. Imamo puno djece koja vole da razmišljuju, pokazuju puno strpljenja u igri,
pažljivo gledaju šahovske partije. Jedan od ciljeva svih nas, šahovskih entuzijasta jeste –
vratiti kulturu igranja šaha u porodici, školi, pa dalje. Imam priliku sve češće vidjeti da mladi
ljudi igraju šah u kafiću, na plaži, kao i na velikom šahu u SRC ‘Safet Zajko’ . Šahovski savez
KS na čelu sa Vahidinom Omanovićem od 2021. godine organizuje pojedinačna i ekipna
prvenstva učenika osnovnih i srednjih škola KS koja su svake godine sve masovnija.
Za sve je potrebna podrška pa tako i za razvoj šaha u Bosni i Hercegovini, ima li je i
kolika je podrška od nivoa vlasti Bosne i Hercegovine razvoju šaha?
Da, podrška države razvoju šaha je neophodna, ali Bosna i Hercegovina nema sistemsko
rješenje za podršku šahovskim klubovima. Posebno onima koji rade sa djecom, a ni šahistima
koji ostvare plasman na kadetske šampionate Evrope i svijeta. Njihove pripreme i odlazak,
uglavnom, padnu na pleća roditelja. U posljednje vrijeme ima nade da će državne institucije
prepoznati vrijednost razvoja ovog sporta u školama prije svega i masovnije.
Jednom prilikom ste napomenuli da je Evropska komisija još 2012. godine preporučila
uvođenje šaha u škole, mislite li i danas tako, postoje li škole koje su slijedile tu
preporuku?
U zemljama Evropske unije i onim izvan velika sredstva se izdvaju za sport šaha, postižu
vrhunski rezultati. Zanimljivo je da i Bosna i Hercegovina ostvaruje pojedinačne visoke
rezultate na evropskom i svjetskom nivou, s obzirom na sve prethodno navedeno. Kanton
Sarajevo je od 2021. godine u kalendar natjecanja uvrstio i šah. Ministrica Naida Hota
Muminović prepoznala je značaj šaha u odgoju i obrazovanju mladih, na čemu smo joj
posebno zahvalni, pa preporučila osnivanje šahovskih sekcija u školama. Šahovski savez je u
saradnji sa Institutom za preduniverzitetsko obrazovanje i razvoj organizovao već dvije
edukacije voditelja šahovskih sekcija u školama. Na dobrom smo putu da sve škole mogu
svojim učenicima ponuditi šahovsku sekciju. Brojni su direktori prepoznali značaj šaha,
odosno kako šah pomaže učenicima u načinu razmišljanja, rješavanju problema uopće.
Na kraju, recite nam nešto više o aktivnosti koje planirate u narednom periodu. Da li
učestvujete na nekim profesionalnim takmičenjima?
Uz pomoć saradnika, prijatelja i onih koji osobno vole šah OŠK Junior je organizovao šest
memorijalnih šahovskh turnira u znak sjećanja na IM Zvonimira Meštrovića. To je turnir na
kojem igraju velemajstori, internacionalni majstori uz brojne domaće i međunarodne afirmisane igrače koji ćemo nastaviti. U februaru su planirana pojedinačna takmičenja
učenika osnovnih i srednjih škola KS. Slijede oficijelna kadetska takmičenja, šampionati
FBiH i BiH, za plasman na Evrpsko i Svjetsko prvenstvo. Planiramo zajedno sa ŠS KS i
šahovskim klubovima koji rade sa mladima podići popularnost i potrebu učenja šaha u
školama prije svega u KS, ali i cijeloj nam domovini. Dalje, organizirati seminare za šahovke
sudije i instruktore radi kontinuiteta kvalifikovanih kadrova i zakonsko regulisanje logističke
podrške.
