Bosanskohercegovački fudbal se već decenijama suočava s ozbiljnim finansijskim i infrastrukturnim izazovima. Iako postoji bogata fudbalska tradicija i talentovana baza igrača, klubovi iz naše zemlje objektivno zaostaju za konkurencijom u regiji i šire zbog nedostatka investicija, neadekvatne infrastrukture i nesređenog zakonskog okvira za strana ulaganja, pišu Poslovne novine.
Može li Bosna i Hercegovina postati atraktivna destinacija za investitore u sport?
U vodiču za sportske investitore Bloomberg Adria, Bosna i Hercegovina trenutno nije među zemljama koje investitori uzimaju u obzir prilikom ulaganja u fudbalske klubove. Navodi se kako, u poređenju sa zemljama u regionu, Bosna i Hercegovina nažalost zaostaje u transparentnosti poslovanja klubova, regulisanju vlasničkih odnosa i poreskim olakšicama za investitore.
Poređenja radi, u Sjevernoj Makedoniji, FK Vardar je prešao u vlasništvo stranog investitora, što je omogućilo klubu da stabilizuje finansije i pokrene dugoročnu strategiju razvoja. Susjedna Hrvatska je prije nešto manje od dvije decenije Zakonom o sportu omogućila da klubovi, osim udruženja građana mogu biti i sportska dionička društva. Ovu mogućnosti su iskoristili Osijek i Rijeka, koji su uz pomoć i podršku stranih investitora smanjili razliku u odnosu na veliki dvojac, klubove Dinamo Zagreb i Hajduk Split. Ovaj ili sličan model je primjenjiv i u našoj zemlji, ali zahtijeva ozbiljne regulatorne reforme.
Postojeći primjeri stranih investicija u bh. fudbalu
U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko primjera stranih ulaganja u fudbal, ali njihova dugotrajna održivost je i dalje pod znakom pitanja. Najpoznatiji primjer je FK Sarajevo, koji je 2013. godine prešao u „vlasništvo“ malezijskog biznismena Vincenta Tana. Iako je ovaj potez doveo do modernizacije kluba i finansijske stabilnosti u određenom periodu, problemi sa zakonskom regulativom i restrikcijama na isplatu dobiti predstavljaju izazov za dugoročnu održivost ovakvog modela.
Edis Kusturica, nekadašnji predsjednik i član upravnog odbora Fudbalskog Sarajevo s ponosom ističe: „Mi smo prije više od 10 godina bili preteča ove teme – kreirali smo pravni okvir za strano ulaganje tamo gdje ga nije bilo, napravili funkcionalni model u skladu sa propisima, doveli strateške partnere, izgradili kamp i obeznjedili FK Sarajevu desetine hiljada m² infrastrukture. Klub do tada nije imao ni kvadratnog centimetra svog zemljišta!“
FK Željezničar je također krenuo u aktivnu potragu za strateškim partnerom. Klub se obraćao Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, od kojeg je zatraženo da posredstvom mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu pokušaju pronaći zainteresovani ulagači, što ukazuje na značaj i neiskorišteni potencijal ekonomske diplomatije u povezivanju bh. klubova sa globalnim kapitalom. Trenutno se projekat kluba sa Grbavice promoviše u Saudijskoj Arabiji i drugim državama na Bliskom Istoku.
„Naš cilj je transformisati klub prema njemačkom modelu, prenoseći licencu za takmičenje na FK Željezničar d.o.o., čime bismo omogućili ulazak strateških partnera i profesionalizaciju poslovanja.” – ističe Adi Bikić, član radne grupe za pronalazak strateškog partnera FK Željezničar, te dodaje kako će “ovaj pristup osigurati pravno reguliran ‘glas navijača’ kroz postojeće udruženje građana, koje će delegirati određen broj članova nadzornog odbora, te postaviti temelje za funkcionisanje sportskih operacija na najvišem nivou u regiji.”
Uloga berze i tržišta kapitala u fudbalu
Jedan od modernih modela finansiranja sportskih klubova jeste njihovo listiranje na berzi. Prema Bloomberg Adria, klubovi širom Evrope koriste tržište kapitala kako bi prikupili sredstva za razvoj infrastrukture, transfer politike i unapređenje poslovnih modela. “Rezultati na terenu direktno utiču na vrijednost dionica kluba, što dodatno povećava interes investitora”, navodi se u analizi.
Ipak, bh. klubovi trenutno nisu spremni za ovakav vid poslovanja jer nemaju adekvatne finansijske izvještaje, stabilne poslovne modele i jasno definisane vlasničke strukture. Za ulazak na berzu, potrebno je izvršiti ozbiljne reforme u poslovanju sportskih klubova u Bosni i Hercegovini, a da ne spominjemo i ekonomski apsurd funkcionisanja dvije berze u našoj zemlji, koje zajedno nisu atraktivne velikim investicijskim kućama i fondovima.
Uticaj stranog kapitala na evropski fudbal
Strane investicije su postale norma u evropskom fudbalu. Prema podacima LTT Sports, “danas je otprilike 1 od svakih 8 fudbalskih klubova u Evropi u stranom vlasništvu”. Veliki klubovi poput Manchester Cityja, PSG-a i Newcastle Uniteda su samo neki od primjera uspješno vođenih klubova sa značajnim stranim ulaganjima. Trenutno, 35,7% klubova u pet najjačih evropskih liga ima neki oblik privatnog kapitala, rizičnog kapitala ili privatnog duga na nivou vlasništva kluba, što pokazuje da je sve veći interes privatnog kapitala za fudbalskim klubovima, kao unosnim investicionim prilikama. (Pitchbook, 2024)
Na Bliskom istoku raste interes za fudbal kao investicijsku priliku. Saudijska Arabija je u proteklih nekoliko godina uložila milijarde dolara u razvoj sporta, uključujući preuzimanje klubova u Evropi i dovođenje vrhunskih fudbalera u domaću ligu. Olivier Jarosz iz LTT Sports ističe da se “Saudi Vision 2030 aktivno oslanja na fudbal kao sredstvo za ekonomski razvoj i globalni imidž zemlje”. Ovakav strateški pristup može biti motiv za Bosnu i Hercegovinu, da kroz ekonomske diplomatske inicijative predstavi fudbalski sektor kao potencijalno atraktivan za ulaganja i strateška partnerstva.
Kako privući investitore?
Kako bi Bosna i Hercegovina postala atraktivnija za investitore u sport, neophodno je poboljšati zakonski okvir, jer trenutna regulativa ne omogućava jasan model vlasništva nad klubovima, što otežava dugoročne investicije.
Jedan od ključnih preduslova je i unaprijeđenje infrastrukture. Stadioni, trening centri i omladinske akademije su ključni segmenti koji privlače ozbiljne investitore, kao i navijače na stadione.
Kroz ekonomske diplomatske aktivnosti, BiH mora aktivnije učestvovati u međunarodnim sportskim i investicijskim forumima, te se na taj način predstaviti i povezati sa globalnim tržištima. Fudbal, ali i drugi sportovi, mogu biti moćan alat za jačanje međunarodne percepcije i rebrending Bosne i Hercegovine kao zemlje s velikim potencijalom u sportu i turizmu, te bi promocija Bosne i Hercegovine kao sportske destinacije kroz organizaciju regionalnih, evropskih i svjetskih takmičenja sigurno doprinijela tome. Kao i za druge industrije, različiti poticaji za investitore poput poreskih olakšica, subvencija i projekata javno-privatnog partnerstva, posebno kada su u pitanju infrastrukturni projekti – ulaganja u stadione i sl., mogu privući ozbiljan kapital u bh. fudbal. Kao i u većini stvari, sve je do nas.
Bosanskohercegovački fudbal je na prekretnici – ili će ostati zarobljen u postojećem sistemu neizvjesnosti i finansijske nestabilnosti, podložan političkim uticajima primarno radi izvora finansiranja, ili će kroz strateške reforme i ekonomske diplomatske inicijative postati atraktivna destinacija za investitore. Ulaganje u sport nije samo pitanje finansijske dobiti, već i prilika za promociju naše države, razvoj mladih talenata i jačanje društvene kohezije. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina prepozna potencijal fudbala, ali i drugih sportova, kao pokretača ekonomskog razvoja i globalnog brendiranja države. Ako želimo napredak, moramo početi s konkretnim koracima već danas, navodi se u članku objavljenom na portalu Poslovne novine.
