Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine jedan su od najznačajnijih sportskih događaja ove godine. Iako su simbol mira, jedinstva i sportske izvrsnosti, organizatori su se suočili s raznim sigurnosnim izazovima, od kojih su neki bili zaista neočekivani.
Piše: Nermin Kabahija, A&S Adria
Sigurnost na Ljetnim olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine predstavljala je ključni aspekt organizacije ovog globalnog događaja. Održavanje reda i mira tokom sportskih takmičenja koja privlače milione posjetilaca i hiljade sportista iz cijelog svijeta zahtijeva opsežnu pripremu i koordinaciju različitih sigurnosnih tijela. Izazovi su brojni i uključuju prijetnje terorizmom, kibernetičke napade, organizovani kriminal te općenito upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na sigurnosne izazove s kojima su se suočili organizatori i institucije zadužene za očuvanje sigurnosti na Olimpijskim igrama, kao i strategije koje su primijenjene kako bi se osiguralo da događaj prođe bez većih incidenata.
Brojni izazovi
Održavanje reda i mira tokom masovnih sportskih takmičenja kakve su i Olimpijske igre sigurno nije lahko. Upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama uz potencijalne prijetnje terorizmom, organiziovanim kriminalom te kibernetičkim napadima samo su neki od aspekata koje je potrebno pažljivo planirati i nadzirati. Sveobuhvatan pristup uključuje upotrebu naprednih tehnologija, intenzivnu obuku sigurnosnog osoblja te blisku saradnju s međunarodnim sigurnosnim agencijama. Izazov je to koji zahtijeva neprekidnu budnost i spremnost na brzo djelovanje kako bi se odgovorilo na sve moguće prijetnje, osiguravajući da Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine budu siguran i uspješan događaj za sve sudionike. Preko malih ekrana igre su definitivno protekle sigurne i bez incidenata. No, to ne znači da organizatori nisu imali pune ruke posla.
Kao prvo, jedan od najvećih izazova svakako je bila ceremonija otvaranja Igara. Kako bi izbjegli “klišej”, organizatori su se odlučili da ovaj put učesnicima, gostima i gledaocima širom svijeta ponude nešto posve novo, pa su ceremoniju otvaranja umjesto na stadionu – što je višedecenijska praksa svih zemalja domaćina – izveli na otvorenom, na rijeci Seni. Više od deset hiljada učesnika raspoređenih u 160 brodova prodefilovalo je dionicom dugom šest kilometara, koja vodi ispod 17 gradskih pariških mostova, čime su organizatori znatno proširili sigurnosni perimetar unutar kojeg je potrebno zaštititi sve učesnike otvaranja – njih više od 320 hiljada, od koji su mnogi političari i najveći domaći i strani dužnosnici. A to je itekako bio veliki izazov.
“To je dionica duga šest kilometara i to je, priznat ćete, veoma veliki perimetar za nadziranje. Zato nam je potrebno toliko sigurnosnog osoblja. Naši sigurnosni planovi uzimaju u obzir najnovije događaje i pokušavaju se prilagoditi. Također, vrlo blisko sarađujemo s američkim sigurnosnim službama i njihovom tajnom službom”, izjavio je pred otvaranje Igara Lambis Konstantinidis, šef za planiranje i koordinaciju Olimpijskih igara.
Lažne karte i cyber napadi
Drugi veliki izazov svakako je bio kako zaštititi 11 hiljada učesnika Igara i više od 13 miliona posjetilaca. Zbog sumnje na moguće terorističke prijetnje i napade policija je za osiguranje Olimpijskih igara mobilizovala oko 2.000 agenata i još 35.000 pripadnika različitih snaga sigurnosti koji su bili raspoređeni duž glavnog grada Francuske, ali i Marseillea, Lilllea i drugih mjesta gdje su se Igre održavale. Angažovani su i helikopteri te poseban Odred za borbu protiv dronova, koji je bio stacioniran na krovovima francuskih gradova i koji je koristio specijalne “radarske topove” kako bi se neutralizirali potencijalni ilegalni dronovi. No, napada na sportiste i posjetioce ipak nije bilo.
Važan dio odbrane predstavljala je i strategija cyber zaštite digitalne infrastrukture. Organizatori su poboljšali praćenje digitalnih platformi i znato pojačali međunarodnu saradnju kako bi se ove prijetnje ublažile. Tako su francuske vlasti i američka Agencija za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost (CISA) prije i za vrijeme održavanja Igara dijelile obavještajne podatke radi jače cyber sigurnosti i ta saradnja je bila itekako uspješna. Prema medijskim izvještajima, od 26. jula do 11. augusta, francuska vladina agencija za kibernetičku sigurnost (ANSSI) zabilježila je 141 cyber incident, od kojih su 119 bili “sigurnosni događaji s malim utjecajem”, a od većih je otkrivena i prevara s oko 700 web-domena koje su prodavale lažne olimpijske karte i smještaj. Za cyber napade je navedeno da dolaze iz Rusije.
Krađa planova osiguranja uplašila naciju
Početkom godine u javnosti se pojavila informacija da je torba s računarom koji sadrži policijske planove osiguranja Olimpijskih igara u Parizu ukradena. Krađa se navodno dogodila u vozu na pariškom željezničkom kolodvoru Gare du Nord, a torba je pripadala inžinjeru zaposlenom u pariškoj gradskoj vijećnici. Tokom ispitivanja policija je ustanovila da je inžinjer torbu stavio u pretinac za prtljag iznad sjedišta u vozu, odakle je i ukradena, a sve je dodatno zabrinula informacija da je u torbi nosio privatni laptop i dva USB stika puna osjetljivih podataka s planovima osiguranja Ljetnih olimpijskih igara. Zbog ovog incidenta policija je bila primorana mijenjati neke od ranije pripremanih planova.
Ozbiljni sigurnosni incidenti
Ako izuzmemo krađu torbe, najveći sigurnosni incidenti koji se svakako mogu povezati s terorizmom i održavanjem Olimpijskih igara dogodili su 26. i 29. jula. Prvi napad dogodio se samo nekoliko sati prije svečane ceremonije otvaranja, kada su nepoznati napadači podmetnuli desetke požara širom francuske brze TGV željezničke mreže, koji je izazvao zastoje u transportu puna tri dana. No, organizatori nisu dozvolili da to utječe na otvaranje Igara. I drugi napad, koji se zbio u noći 29. jula u francuskom naselju Vergigny, targetirao je željeznicu. No, ovaj put u fokusu su bili optički kablovi raspoređeni duž trase pruge. Taj je napad zapaljivim materijama, od kojih je jedna pronađena i na jugu zemlje u Marseilleu, ostavio dobar dio zemlje nekoliko sati bez interneta. Premijer Francuske Gabriel Attal nije želio špekulisati o identitetu počinilaca, ali je zbog obima i načina na koji je izveden napad istakao dozu zabrinutosti.
“Ono što znamo je da je ova operacija bila pripremljena, koordinirana i da su meta bili nervni centri naše zemlje. Dodatno zabrinjava i to da su napadači itekako poznavali našu mrežu i da su znali gdje udariti”, rekao je Attal.
Što se tiče samih Igara, ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji, nismo zabilježili nikakve incidente, ako zanemarimo da su igrači Izraela na jednoj fudbalskoj utakmici gađani petardama – koje su nekim čudom prošle kroz rigorozne kontrolne punktove – te upotrebu drona za potrebe špijuniranja protivničke ekipe, što je djelo pomoćnog trenera kanadske ženske fudbalske reprezentacije. Što je najbitnije, sigurnost učesnika i posjetilaca niti u jednom trenutku nije dolazila u pitanje.
Sigurnosne kompanije “učesnici” Igara
Organizator Olimpijskih igara u samoj pripremi usvojio je dva, za njih važna pravila: bez ruskog i kineskog hardvera i softvera na Igrama, te upotreba vještačke inteligencije. Iako se većina ugovora sa proizvođačima sigurnosne opreme i rješenja držala u tajnosti, zna se da su pojedine francuske kompanije, kao što su STid, CDVI, TIL Technologies i IDEMIA, kao značajni proizvođači uređaja za kontrolu pristupa i drugih sigurnosnih rješenja – bile uključene u zaštitu učesnika i infrastrukture. Naprimjer, STid i IDEMIA su igrali ključne uloge u implementaciji naprednih sigurnosnih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju i sisteme za kontrolu pristupa, kako bi osigurali da događaj prođe sigurno i bez incidenata.
Zaštita i nadzor Stade Nautique de Vaires-sur-Marne i rekreacijskog kompleksa Vaires-Torcy, u kojima se održala ceremonija otvaranja, kao i većina vodenih sportova, povjerena je sigurnosnim rješenjima kanadske kompanije March Networks.
“Za March Networks je velika čast doprinijeti sigurnosti tako prestižnog globalnog događaja kao što su Olimpijske igre u Parizu. Naša tehnologija i stručnost pomogle su sportistima i gledateljima da se fokusiraju na takmičenja, znajući da su zaštićeni”, rekao je njihov potpredsjednik za Evropu Claus Rønning.
Na Stade Nautique u Vaires-sur-Marne, gdje su se održavala takmičenja u veslanju i kanu-kajaku, postavljeni su različiti modeli pametnih AI kamera za nadzor cijelog prostora, a ovaj kompleksni sistem implementiran je u saradnji s francuskim sigurnosnim integratorom RJ45 Technologies. S druge strane, u rekreacijskom kompleksu Vaires-Torcy, koji prima sportiste, gledatelje i turiste, instaliran je cjelokupan sistem solarno napajanih kamera. Oba prostora zaštićena tehnologijom kompanije March Networks, a prvenstveno Command Enterprise softverom, međusobno su bila povezana putem radioveze u dužini od pet kilometara.
Efikasnost i automatizacija
Na pet olimpijskih lokacija u Parizu koristila se i najnovija tehnologija kompanije Johnson Controls. Integracijom naprednih sistema za automatizaciju zgrada, ventilaciju i klimatizaciju te tehnologija za gašenje požara na osam lokacija, kompanija ne samo da je pomogla Međunarodnom olimpijskom komitetu u prioritetiziranju sigurnosti i operativne efikasnosti već je i doprinijela ambicioznom cilju Komiteta da smanji karbonski otisak ovog događaja za 50% u odnosu na prethodne Igre. Postizanje ovog cilja zahtijevalo je da se infrastruktura zgrada iza olimpijskih lokacija učini energijski efikasnijom i održivijom. Naprimjer, dva najnovija inovativna industrijska rashladna uređaja York 3.3 MW kompanije Johnson Controls u funkciji su u novoj rashladnoj proizvodnoj stanici, postrojenju La Chapelle, koje se nalazi u sportskom i kulturnom kompleksu Adidas Arena. Ova oprema osigurala je održivo i energijski efikasno hlađenje na jednom od glavnih lokacija Igara.
Također, na poznatom teniskom stadionu instaliran je Johnson Controlsov sistem za automatizaciju zgrada Metasys, koji povezuje najvažniju opremu zgrade, uključujući ventilaciju i klimatizaciju, kontrolu rasvjete i upravljanje energijom. Sistem kontroliše i prati performanse te pruža podatke u stvarnom vremenu kako bi menadžeri objekta mogli prepoznati potencijalne probleme, izvršiti prilagodbe i osigurati da stadion radi što efikasnije i održivije.
“Ponosni smo što sarađujemo s ovim prestižnim objektima i pomažemo našim klijentima da postignu željene ciljeve u energijskoj efikasnosti, smanjenju emisija ugljika, sigurnosti, sigurnosnim sistemima i upravljanju zgradama. Naša stručnost u pametnim stadionima i velikim objektima učinila je Johnson Controls partnerom izbora za stadione širom svijeta, a mi nastavljamo inovirati u ovom prostoru kako bismo dodatno unaprijedili iskustvo gledatelja”, izjavio je Marc Vandiepenbeeck, voditelj finansija i predsjednik za EMEA regiju u kompaniji Johnson Controls.
15.000 kamera s vještačkom inteligencijom
Tokom Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine široko su korišteni videonadzorni sistemi s podrškom za vještačku inteligenciju kako bi se poboljšala sigurnost na raznim lokacijama. Ovi sistemi su bili dizajnirani da u stvarnom vremenu prate i analiziraju videosnimke, otkrivajući potencijalne prijetnje kao što su sumnjivi objekti, neobično ponašanje mase i općenito hitne situacije. Oko 15.000 kamera s AI podrškom postavljeno je širom gradova, pružajući sveobuhvatan nadzor i poboljšavajući situacijsku svijest sigurnosnog osoblja.
Ovi AI sistemi su odigrali ključnu ulogu u zaštiti sportista, gledalaca i osoblja, a tehnologija se pokazala posebno efikasnom u prepoznavanju i rješavanju problema prije nego što bi eskalirali, što je pomoglo u održavanju sigurnog okruženja tokom igara. Međutim, upotreba AI nadzora izazvala je i zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti podataka, jer su ovi sistemi prikupljali opsežne podatke s javnih površina. Francuske vlasti su preduzele korake kako bi uravnotežile ove zabrinutosti s potrebom za efikasnom sigurnošću, pridržavajući se strogih EU propisa za zaštitu građanskih sloboda.
Vidimo se u Los Angelesu
Možemo reći da su Olimpijske igre u Parizu održane u atmosferi prilično složenih političkih prilika u Francuskoj i svijetu te pojačanih sigurnosnih prijetnji, uz nekoliko fizičkih i kibernetičkih napada koji su pratili ovaj događaj. Napadi su ciljali ključnu infrastrukturu, uključujući željezničke i IT sisteme, uzrokujući privremene poremećaje. Iako su Igre protekle bez većih incidenata zahvaljujući opsežnim mjerama zaštite, stalna prijetnja mogućih napada stvorila je ozračje opreza i još jednom naglasila važnost robusnih sigurnosnih sistema tokom ovakvih globalnih događaja.
