Sport Centar

Kako ćemo trošiti zadnje godine Edina Džeke u reprezentaciji: Zmajevi na raskrsnici

Korak naprijed, nazad tri. Tako teče put reprezentacije Bosne i Hercegovine nakon što se ona sjajna generacija zaustavila u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva u Brazilu.

Kako ćemo trošiti zadnje godine Edina Džeke u reprezentaciji: Zmajevi na raskrsnici

Korak naprijed, nazad tri. Tako teče put reprezentacije Bosne i Hercegovine nakon što se ona sjajna generacija zaustavila u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva u Brazilu.

Sinoćnji poraz od Poljske pokazao nam je gdje smo u ovom trenutku. Reprezentacija od koje smo očekivali prikupiti najviše bodova u eliti Lige nacija pokazala nam je sve slabosti i mane te produžila agoniju u kojoj se nalazimo.

Možemo govoriti o nedostatku sreće, tješiti se da ono nije bio crveni karton, ali je sreća u ovome trenutku ono što nam je najmanje potrebno. Potrebno nam je napraviti korjenite promjene, ali se postavlja pitanje da li imamo vremena za to. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Kataru se bliže i prijeko je potrebno probati se navikavati na život bez Edina Džeke, bez obzira na to koliko će on još dugo nositi najdraži dres.

Potrebno je skrenuti pažnju na ono što smo dobili. Nešto što se može iskoristiti kao zalog za budućnost su, svakako, igrači koje je u vatru gurnuo Bajević.

Tako smo, nadamo se, na duže staze dobili igrače poput Siniše Saničanina, Amira Hadžiahmetovića, dvojca Ahmedhodžić – Hadžikadunić, donekle i Branimira Cipetića koji je otvorio vrata igračima iz Premijer lige BiH i pokazao da u domaćem takmičenju ima igrača koji se mogu koristiti po potrebi Zmajeva.

Kako bi to izgledalo puno bolje, potrebno je još takvih smjelih poteza na kakve se usudio Bajević. Na potpuno radikalan način pružiti šansu novajlijama i nadati se da će nam sutra donijeti nekog novog Dijamanta.

Zmajevi su namučili i otkinuli po bod favoritima grupe u Ligi nacija, Italiji i Nizozemskoj, a između toga oprostili smo se od posljednje nade za odlazak na Euro i uspjeli se na vlastitoj koži uvjeriti kako treba igrati i izgledati jedna reprezentacija koju ne čine zvijezda do zvijezde, već uz Roberta Lewandowskog ima selektora i sjajno razvijen sistem igre u kojem se u svakom trenutku zna ko ima kakvu ulogu na terenu.

Iako, svakako, imponuju rezultati protiv Italije i Nizozemske, ne možemo se lagati da smo i njih odigrali besprijekorno i da tu nema prostora za napredak.

Ko nam može garantovati da smo naučili bilo šta iz svojih grešaka kako bi neuspjehe ostavili iza sebe i konačno krenuli pravim putem. Put je težak sam od sebe, a mi još nismo ni odabrali na koji ćemo način krenuti.

Član stručnog štaba Rusmir Cviko je nakon prvog duela protiv Poljske u Zenici naglasio kako je sada svima u reprezentaciji jasnije ko ne može igrati i na koga se ne može računati u budućnosti. To je, neposredno nakon njega na konferenciji za medije, ponovio i selektor Bajević.

Rezultate na stranu, njih nije bilo i to zna svako, a i rivali u najelitnijem rangu Lige nacija nisu nam išli na ruku, postavlja se pitanje znamo li kojim putem idemo, a kojim trebamo ići. Da li nakon pet mečeva u malo više od mjesec dana imamo neku kombinaciju, nešto što bi moglo funkcionisati sutra u kvalifikacijama za Mundijal. Da li je neko iskočio, iskoristio priliku i sebi zacementirao mjesto u timu…

Da li iko zna na šta se to tačno bazira igra reprezentacije Bosne i Hercegovine. Takvim raspletom događaja dolazimo do činjenice da smo uspjeli postići jedan gol za 300 minuta reprezentativnog fudbala u ovom oktobru. I njega je postigao igrač koji je igrao udaljen od svoje prirodne pozicije, a pritom bio i ponajbolji u posljednja tri meča, što samo po sebi govori dovoljno.

Atmosfera oko reprezentacije, politička previranja i potresi u Nogometnom savezu su priča sama za sebe. Posljednja afera vezana za odlazak Zmajeva sa Bilinog polja samo nam je dala doznanja da rezultati reprezentacije nisu u primarnom fokusu i da su tu samo kako bi se zacementirale fotelje ljudi koji ionako nemaju namjeru ustati sa njih.

U takvom okruženju teško je praviti plan za sutra. Umjesto da je primarna tema kako iskoristiti posljednje trzaje Miralema Pjanića i Edina Džeke u reprezentaciji, u fokusu je to ko kako napraviti skandal jer je neko sa tribina uvrijedio gospodu u foteljama i da li treba kazniti sudiju koji je otvoreno naštetio jednom, a pomogao drugom klubu u našem domaćem šampionatu.

Sjeverna Irska je posebna rana koja će nas proganjati u budućnosti. Najviše boli pogledati rezultate ove, bez ikakvog pretjerivanja, limitirane reprezentacije sastavljene od kvalitetne i iskusne odbrane i ostatka tima popunjenog drugorazrednim igračima pretežno ostrvskog fudbala.

Ekipa koja se radovala trijumfu nakon penala na Grbavici u posljednjih devet takmičarskih utakmica nema pobjede, a u zadnja tri meča, izuzmemo li taj neobjašnjiv duel na Grbavici, okončala je sa tri poraza uz gol razliku 1:7 kontra selekcija koje ne spadaju u evropsku elitu.

Željeli smo da protiv te Sjeverne Irske počne ispisivanje jedne nove, lijepe priče, a zapravo nismo ni svjesni da je okončana neka druga, na način koji nismo smjeli dopustiti da se dogodi.

Mart se bliži i vrijeme kupiti ne možemo. Dok drugi napreduju, nama ne polazi za rukom ni tapkati u mjestu i sada niko sa sigurnošću ne može reći da možemo računati na pobjede protiv selekcija koje nam nisu mogle naštetiti ne tako davno.

Jedan od heroja iz bajke krunisane nastupom na Mundijalu, Zvjezdan Misimović, objasnio nam je najbolje o čemu se ovdje radi.

“Uspjeh ne dolazi sam po sebi, otišli smo na Svjetsko prvenstvo, ali nismo taj uspjeh iskoristili da napredujemo u drugim segmentima koji su važni za razvoj fudbala”.

Pred Dušanom Bajevićem i ekipom su još dvije utakmice Lige nacija do kraja godine. Nakon toga, slijedi nova selektorska smjena i vraćanje lažne nade ljudima kojima je ova reprezentacija šansa da se na trenutak zaboravi teška svakodnevnica.

Ko god da naslijedi Princa sa Neretve, kojeg ne treba kriviti ni za šta jer je svakako stigao na klupu samo kako bi smirio javnost, čeka ga Sizifov posao i guranje kamene gromade uzbrdo, ako ne bude te smjelosti o kojoj smo već pričali, a koju je Bajević pokazao.

Nama preostaje čekati neke nove heroje, kojih bi moglo biti sve manje ukoliko se ne bude radilo kako treba, neke nove historijske prilike i utakmice decenije iz kojih nismo znali izaći trijumfalno ni sa individualnim kvalitetom kakvog možda zadugo nećemo imati.

dusan bajevicedin dzeko
KOMENTARI

KOMENTARI

Obavijesti me o
avatar
Mire
Gost

Kloc dzeko moze slobodno otici. Ne sjecam se kad je posljednji put odigrao dobru tekmu za repku. Kriv za crveni protiv poljske. Hvala za sve, ai vrijeme je za mladje. Bar necemo imati neka ocekivanja

Nek_komsiji_crkne_krava
Gost

Ne lupetaj. Proci ce dugo vremena prije nego sto se pojavi igrac pribliznog kvaliteta kao Dzeko. Nazalost. Ti mora da imas neizljeciv komplex prema drugima.

wpDiscuz