Sport Centar

Asim Šahman – čovjek koji je u Bugojno „doveo“ jedan od najjačih rukometnih turnira

Rukometni sport u Bugojnu sve više se veže za ime rođenog Maglajlije Asima Šahmana, čovjeka odavno vezanog za grad pod Kalinom u koji se uvijek vraćao, nakon što bi ga napuštao sudbinski vođen životnim stazama.

Asim Šahman – čovjek koji je u Bugojno „doveo“ jedan od najjačih rukometnih turnira

Rukometni sport u Bugojnu sve više se veže za ime rođenog Maglajlije Asima Šahmana, čovjeka odavno vezanog za grad pod Kalinom u koji se uvijek vraćao, nakon što bi ga napuštao sudbinski vođen životnim stazama.

Piše: Mevlida Ridžal

Upravo je on tvorac ideje o organiziranju jednog od najvećih rukometnih turnira u našoj zemlji, na kojem ovih dana u Bugojnu sudjeluju selekcije Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Katara, Poljske i Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za Fenu kaže da turnir jača iz dana u dan, te da se već pregovara o tome da naredne godine u taj grad dođu mladi rukometaši iz Argentine i Japana, kao i prvaci Afrike.

– Imamo već informacije da bi sljedeće godine tu trebalo biti, praktično, malo svjetsko prvenstvo – kazao je.

Sport je zavolio, veli, još kao tinejdžer, kada je nastupao za odbojkaški klub u Maglaju.

Kratko je, dodaje, igrao i nogomet, da bi sa 17 godina počeo trenirati rukomet, i samo dva mjeseca poslije postao stalni član rukometne ekipe svog grada, koji je u to vrijeme bio poznat po održavanju Kupa republika Jugoslavije u mlađim kategorijama.

Nikada, ističe, neće zaboraviti ljeto 1979. kada je, kao pojačanje Muškog rukometnog kluba „Iskra“, došao u Bugojno. Sedam godina branio je „Iskrin“ gol, bio jedan od boljih igrača i kapiten, u vrijeme kada rukometni sport doživljava svoju punu ekspanziju na tlu bugojanske općine.

– Kup Bosne i Hercegovine osvojili smo 1980. godine, igrali u četvrtfinalu protiv Lovčena s Cetinja i pobijedili u Bugojnu s pet-šest golova razlike. Igrali smo i polufinale Kupa Jugoslavije u Celju – prisjeća se Šahman.

Željan promjene, 1987. odlazi u Donji Vakuf gdje godinu dana igra na mjestu golmana, nakon čega postaje član travničkog „Borca“, s kojim uspjeva ostati u ligaškom takmičenju, iako je iz ekipe, uz trenera, otišlo osam igrača.

Dvije godine kasnije vraća se u „Iskru“ , koja se takmičila u Drugoj rukometnoj ligi, gdje 1990. prvi put postaje njen trener.

– Odlazim u Njemačku 1991. godine, gdje ostajem osam godina. Branim do 40. godine i, iako je od mene traženo da produžim ugovor, ja to nisam učinio. Povukao sam se i, s dosta uspjeha, bio trener mlađim kategorijama – kaže.

Želji da se vrati u Bugojno nije odolio, smatrajući kako će u tome gradu „ponovo biti i posla, i sporta, i svega… “.

– Uzimam MRK u svoje ruke. Bio sam sekretar kluba, i trener pet godina. Od dana kada smo prvi put igrali utakmicu protiv „Radnika“ iz Donjeg Vakufa, do novembra 2001., igrali smo Čelendž kup, što je uspjeh koji niko nije zabilježio u BiH – istaknuo je Asim Šahman.

Podsjeća da su igrači MRK „Iskra“ nastupali u to vrijeme u Federalnoj ligi, a onda i u rukometnoj ligi koja je formirana na nivou BiH.

– Mi smo tada bili u Premijer ligi, skupa s petnaest ekipa. Na kraju smo, ipak, pod nekakvim čudnim okolnostima ispali iz lige, nakon što smo u Gračanici igrali neriješeno – kazao je.

Prestaje s radom u „Iskri“ 2003. i zahvaljujući svom dugogodišnjem treneru Ekremu Jaganjcu odlazi u Katar gdje radi kao trener mlađih rukometnih kategorija, a ubrzo nakon toga i trener golmana i asistent trenera u A selekciji Rukometne federacije Katara.

– Od 2005. do 2010. stalno sam bio u reprezentativnim selekcijama. Do 2009. bio sam u A selekciji, gdje sam nastupao na Svjetskom prvenstu u Njemačkoj. 2007. bio sam asistent trener golmana, a 2009. sam, također, bio na Svjetskom prvenstvu za juniore u Egiptu, kao trener golmana, odnosno asistent trener – naglasio je.

U međuvremenu je igrao na Azijskim igrama, koje važe za najmnogoljudnije na svijetu, s obzirom da se radi o otvorenom prvenstvu, gdje izbor učesnika ne zavisi od rezultata koje su postigli. Prvi put je to bilo u Dohi 2006., a drugi put u Kini. S reprezentacijom Katara nastupao je i u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Japanu.

– Osvajali smo i medalje, na Tajlandu 2006., na Azijskom prvenstvu za seniore, kao i u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj – kazao je.

Dodaje da je u pauzama, kada nije bilo takmičenja u A selekciji, nastupao s juniorima i kadetima s kojima je, također, osvojio nekolio vrijednih odličja.

– S kadetima sam 2009. osvojio zlatnu medalju u Abu Dabiju, a srebrenu u Teheranu. Osvojio sam medalju i sa juniorima u Amanu u Jordanu. Nastupao sam, praktično, na svim većim takmičenjima u Aziji – kaže ovaj veliki zaljubljenik u rukomet.

U januaru 2011. prelazi u najbolji klub u Kataru LĐŠKU, s kojim osvaja rukometna prvenstva Azije i Katara, i nastupa na Super Globe, sve do momenta kada se prestaje vezati za Rukometnu federaciju Katara, a počinje njegov angažman na izgradnji modernog sportsko-rekreacionog centra na Rostovu, koji je u završnoj fazi.

– Do prije dva mjeseca bio sam član LĐŠLU-a. U MRK „Iskra“ sam se vratio prije dvije godine kao član Uprave i predsjednik Skupštine kluba, s ciljem da napravimo što bolji rezultat – kazao je Asim Šahman.

Priznaje, na kraju, kako bi volio da je rukometni sport u našoj zemlji na višem nivou, te da se nada da će se on razvijati u smjeru u kojem bi to željeli, kako igrači i uprave klubova, tako brojni poklonici rukometa u Bugojnu i BiH.

asim sahman
KOMENTARI

KOMENTARI

Ruk
Gost
Da li je novinarka vuka za uspjeh npr Bosne Sarajevo ili Izvidzaca Ljubuški? Ne podcjenjujemo ni jedan uspjeh, ali asistent trenera golmana, hej? Pa Katar možda im 10 asistenata sa obzirom njihove financijske mogućnosti. Uspjeh Iskre u Premijer ligi je bio 4 mjesto i to kad su u ligi bili samo klubovi iz bosanjackog dijel BiH, bez RS i hzhb. Takodjer je tad za Iskru nastupilo najmanje Bugojanaca, jer su igrači bili iz G.Vakufa, D.Vakufa, Jajca itd. Turnir gleda u prosjeku 100 gledalaca, sto je jako porazno ako se gleda kakve ozbiljne ekipe nastupaju, znaci marketing nula bodova..ali za ideju… Čitaj više »
wpDiscuz